Kako izgraditi bolji svijet, ili u najmanju ruku stvoriti zainteresiranima stvarnu alternativu postoje?em stanju?
Jednostavno, boljom idejom od postoje?e.
Prije dva-tri dana, Udruga Crom Alternativna Razmjena je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske, time je naša ideja o boljem sutra napravila prve korake prema druga?ijoj budu?nosti, onoj o kojoj svi sanjamo.
Povodom toga se obra?amo svakom ?ovjeku, firmi, organizaciji i ostalima da razmotre sudjelovanje u ovom projektu u kojem kroz zajedni?ki rad i kooperaciju namjeravamo izgraditi svijet održive ekonomije temeljen na zdravom razumu, financijskoj demokraciji i socijalnoj pravdi u ?ijem srcu kuca monetarna suverenost i financijska neovisnost svih pripadnika društvene zajednice kao osnovni uvjet egzistiranja bilo koje demokratske civilne društvene zajednice.
Nova Ekonomija: Suradnja Na Izgradnji Održivog DruštvaNažalost, naš monetarni sustav uop?e nije osmišljen kako bi stvorio vrstu svijeta koju ve?ina nas sanja.
Još tužnije, kroz vremenski period od zadnjih nekoliko stolje?a nije evoluirao u nešto što bi omogu?ilo barem dovoljnu, ako ne najvišu kvalitetu života onima koji ga koriste.
Prihvatili smo katastrofalne posljedice izuma koji nam je doslovce silom nametnut kao da se radi o nepromjenjivom zakonu prirode, u svijetu mass medija u vlasništvu istih onih koji posjeduju i sam nov?ani sustav, izgleda kao da cijelo to vrijeme nikome nije palo na pamet da možda postoji i bolji na?in.
Moramo shvatiti ulogu koju monetarni sistem igra u našem društvu stvaranjem i distribucijom bogatstva i u?vrš?ivanjem vrijednosti.
Posljedice nov?anog sustava moraju biti lako shvatljive svima, a njegove funkcije transparentne.
Promjena ne?e proiza?i iz protesta, ratova ili sukoba.
Promjena ?e jednostavno do?i sama od sebe, sviješ?u da postoje alternative i našom željom da djelujemo u interesu naše zajednice i nas samih.
Alternativna valuta crom u svojoj djelotvornosti osigurava vrijednosti koje naš sadašnji monetarni sustav ne nudi. Sustav je kreiran zbog rješavanja problema i ispunjavanja potreba onih koji ga koriste.
Kad i nakon samo ekperimentalnog sudjelovanja u projektu po?nemo sagledavati proizlaze?u štetu i korist iz služenja ovom alternativnom valutom, naravno da ?emo izme?u nje i one oficijalne odabrati valutu koja pruža više koristi.
Nemamo odgovore na sva pitanja, ali se bez ikakve sumnje, zasigurno kre?emo u dobrom pravcu.
Želimo iskrenost, želimo pravdu i želimo fer trgovinu.
Mogu?e je svima osigurati ve?i prosperitet, ve?e povjerenje i suradnju, poštovanje za sve ljude i kolektivnu ve?u brigu za okoliš, to samo trebamo vidjeti.
Prou?avaju?i novac kojeg koristimo i promjenom njegovih funkcija na bolje, možemo stvoriti bolji svijet koji je u skladu s našim najvišim idealima.
Bez obzira da li pripadali onoj polovici koja preferira novac s materijalnom podlogom (zlatnom) u upotrebi do 15 Kolovoza 1971, ili novac bez ikakve podloge u upotrebi od tada pa do danas, pokušajte si postaviti ovo pitanje: Je li ?ovjek na pustom otoku kojem je priroda sve ono što mu je potrebno za život pružila u izobilju, s obzirom da ne posjeduje i ne koristi novac, bogat ili siromašan?
Izvan okvira društvenog konteksta novac nema nikakvo zna?enje.
Na izoliranom otoku kojeg naseljava samo nekolicina obitelji, s ukupnim brojem stanovnika izme?u pedeset i sto, ne postoji potreba za nov?anim sustavom.
Najvjerovatnija budu?nost novca je da novca uop?e ne?e biti, no ako ga ve? moramo imati, onda je sasvim o?igledno da naša shva?anja novca žude za promjenama.
Svi smo mi u školama imali povijest kao obvezni predmet i u?ili o velikim civilizacijama koje su jedna za drugom kroz vrijeme propadale, no prave uzroke nismo saznali. U obrazovnom sustavu, ?ini se da su znanost i religija krila iste ptice.
Prvi korak kojeg inteligentni lije?nik poduzima pri susretu s pacijentom je pravilno dijagnosticiranje bolesti.
Pretjerano centralizirana mo? je bila glavni uzrok urušavanja civilizacija, a stvaranje i kontrola distribucije novca su oduvijek bili glavni instrument mo?i.
U svijetu u kojem živimo, ništa nije sigurno osim smrti, poreza i ljudi koji ih pokušavaju prevariti.
Ono što nam u školi nikad nisu spomenuli je da onaj tko u svijetu kontrolira izdavanje novca i njegovu distribuciju, kontrolira i cijeli svijet.
U pogledu funkcioniranja monetarnog sustava, stagnacija je karakteristi?na osobina državnih ure?enja ve? stolje?ima. Centralizirani novac i centralizirana mo? su simbiozni par. Za suprotstaviti se i oduprijeti nekoj mo?i je potrebno oružje i ljudstvo, no za promjenu nov?anog sustava je potrebna samo bolja ideja od one postoje?e.
Inovacija je dakle glavna karakteristika decentralizacije, u trenutku kad je novac stvoren kao simbol, kome pripada dodijeljena mu vrijednost?
Ako sagledamo novac u jednom od oblika komunikacije kao produžetka govora kroz ugovore i simbole, onda u aktualnoj situaciji uvi?amo i da se nalazimo u dvorani u kojoj smo prisiljeni slušati govor samo jednog centraliziranog subjekta koji uop?e nema namjeru prepustiti mikrofon drugima, što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim demokratskim na?elima.
Ako uspijemo decentralizirati novac, decentralizirali smo i svo šarenilo kontrolne mo?i, ako povratimo pravo na stvaranje novca u svoje ruke, mo?i ?emo promijeniti sve, u aposlutnom smislu zna?enja te rije?i.
Koncept decentralizacije novca je u suštini veoma jednostavno pitanje: u trenutku stvaranja novca kao simbola koji iza sebe nema nikakvu materijalnu podlogu, tko postaje vlasnikom vrijednosti koju on ima u opticaju, ili, tko ubire zaradu na razlici izme?u nov?anice od 500 i troškova njene proizvodnje od samo 0,30?
Razmišljanje na kratkoro?no razdoblje je tipi?na norma naše moderne civilizacije.
Op?enito je široj populaciji malo poznato da je ovaj proces zapravo uvjetovan tipom novca kojim se koristimo, a još manje da postoji izbor u razli?itim vrstama valuta.
Razmišljanje na kratkoro?no razdoblje nije priro?eni nedostatak modernih donositelja odluka ve? logi?na posljedica upotrebe novca u obliku duga s pripadaju?im kamatama koji vrši pritisak na cijeli kolektiv u smislu puno ve?e zainteresiranosti za ostvarivanje dobiti u kratkim vremenskim periodima od
one za dugoro?na razmatranja.
Zbog same strukture monetarnog sustava, novac ima najve?i uticaj na ponašanje ljudi i njihovo shva?anje vrijednosti.
Novac je glavni izvor politi?ke mo?i jer se novcem i bankarskim sistemom manipulira u svrhu ostvarivanja privatnih interesa uskog kruga pojedinaca.
Ljudi su me?utim po?eli shva?ati da ako žele povratiti kontrolu nad svojim životima, prirodom oko njih i nadom u bolju budu?nost, moraju preuzeti kontrolu nad nov?anim sustavom kojim se koriste.
Temeljan izvor mo?i leži u stvaranju novca, a ne zakona.
Ako država, a iza države stoje njeni gra?ani, može izdati dužni?ku obveznicu od 100, onda mora mo?i i izdati nov?anicu od 100.
Ono što ?ini dužni?ku obveznicu dobrim izborom, ?ini i nov?anicu isto tako dobrim izborom, razlika je jedino izme?u onih koji od njihovog izdavanja imaju korist. Kroz izdavanje dužni?ke obveznice se od društvene zajednice oduzima na njenu štetu, kroz nov?anicu se društvenoj zajednici daje na njenu korist.
Ako nov?anica koju bi izdala država nije dobra, onda ni dužni?ka obveznica koju je izdala države nije dobra!
Situacija u kojoj se država da bi pove?ala nacionalno bogatstvo mora zadužiti i time upasti u zamku vje?nog dugovanja iz koje nema izlaza je upravo užasna, ponajprije zbog same osnove koja nam se usa?uje kroz moderno obrazovanje, da je dug bogatstvo, a ne siromaštvo.
Time je i sve re?eno, svi su naši problemi danas izravno povezani s monetarnim sistemom osmišljenim kako bi oni koji stvaraju novac bili u mogu?nosti oduzimati proizvodne kapacitete od ljudi i uživati u plodovima njihovog rada.
Nov?ani sustav utje?e na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno.
Pa ipak, novac je privatiziran u apsolutnoj mjeri i izvan je kontrole našeg "demokratskog" sustava u srcu kojeg je izme?u svih ostalih nepravdi najvažnija ona nepravedno koncentriranog bogatstva.
Nije potrebno biti raketni inženjer da bi se spoznalo da je trajni eksponencijalni ekonomski porast, klju?ni zahtjev financijskog sustava baziranog na izdavanju novca kao duga, nemogu?. Nakon periodi?nih eksplozija financijskih balona i požara na financijskim tržištima, dostižu se limiti i sistem se urušava sam od sebe, a mi smo upravo u toj fazi i zato je ovo pravo vrijeme za prave odluke.
Mi Ljudi, dužnici, shvatili smo da je aktualni ekonomski model baziran na lihvarstvu vje?ni uzrok bolesti od kojih patimo, ratova, nasilja, siromaštva, nestašica, kriza, nesre?a i nezadovoljstava.
S današnjom tehnologijom i uz saznanja iz i o prošlosti, pružene su nam ogromne mogu?nosti kojima društvene, ekološke i gospodarske prioritete moramo uskladiti s održivim razvojem.
Vlasništvo nad nov?anim sustavom je za društvenu zajednicu od klju?ne važnosti za postizanje bilo kakve vrste trajnog prosperiteta, novac bez podloge je nešto što možemo davati sami sebi bez ikakvih posrednika.
Ekonomisti su ovoj ideji ve? dali i ime, alternativne valute.
Bankama je puno važnije da klijenti imaju povjerenja u njih, nego oni u klijente.
Kod alternativnih valuta, budu?i da su oni ti koji iza njih stoje, najvažniji faktor je da ljudi imaju povjerenja sami u sebe.
Na slobodnom tržištu je da u opticaju bude samo dobar novac, novac u kojeg ljudi imaju povjerenja.
Ljudi su dovoljno pametni, posebno s današnjim tehnološkim mogu?unostima širenja znanja, da bi donosili odluke sami za sebe.
Zašto se koristiti i pla?ati ne?im što ne možemo kontrolirati, kad možemo upotrebljavati i jedni druge pla?ati ne?im nad ?im imamo kontrolu?
Kad zajednica ljudi uvidi zajedni?ku potrebu i dogovore rješenje, u aktualnom ure?enju su prisiljeni ovisiti o milosti i nemilosti banke i njenih papirnatih, ili puno vjerovatnije elektronskih monetarnih simbola.
Ljudi imaju ideju, plan i projekt, oni su radna snaga i raspolažu materijalom, ali od financijskog sustava moraju dobiti dozvolu za nastavak.
Most, škola, bolnica, cesta ili hidroelektrana se pretvorila u hipotekarni dužni?ki instrument i postala dug za ljude, a bogatstvo za banku.
Ne bi li novosagra?eni objekat od zajedni?kog interesa i društvene koristi trebao postati bogatstvo za zajednicu?
Alternativni ekonomski sustav Crom Alternativna Razmjena je dobar na?in za revitalizaciju društvenih zajednica, put prema boljoj budu?nosti kroz socijalnu i ekonomsku pravdu.
Nastoji privu?i i okupiti širok broj ljudi, pružiti prave informacije kao osnovu samostalne edukacije i bazu za monetarnu reformu.
Naš sadašnji monetarni sustav nije nepromjenljiv i mi upravo na tome radimo.
Kao druga?iji nov?ani sustav u sklopu kojeg je u opticaju i druga?ija vrsta valute, alternativna, trudi se realizirati ideju o stvaranju i promoviranju mreže malih mreža lokalnih ekonomija kao alternativu aktualnoj situaciji u kojoj dominiraju velike multinacionalne korporacije.
Ako ?itaš redke ovog teksta, to je ve? odli?an predznak i znaj da si dobrodošao, bio ribar, pekar, varilac, istraživa?, bankar, ekonomist, ugostitelj, informati?ar, mehani?ar, komi?ar ili nešto tre?e.
Zdrave lokalne ekonomije su stup zdrave globalne ekonomije, a ovaj sustav izme?u ostalog predstavlja i na?in uštede na porezu i ostalim troškovima prisutnim u trgovanju oficijalnim valutama.
Alternativna valuta je hitna potreba jer oslobo?ena od lihvarstva predstavlja optimalni model za bilo koju zajednicu.
Najbolji na?in za postizanje uspjeha u projektu alternativne valute crom je me?usobna suradnja, zajedni?ki rad na stvaranju malih mreža zajednica koje bi sve skupa ?inile jednu veliku.
Dobrovoljnu razmjenu putem alternativne valute crom bi trebalo proširiti na cijeli društveni lanac, od proizvo?a?a do potroša?a, u nju uklju?iti i male i velike trgovce, proizvo?a?e osnovnih potrepština, radnike, tate, mame i bake. U alternativnom ekonomskom modelu Crom, svaki ?lan ili korisnik usluga može platiti svog dobavlja?a crom valutom, pa bi na taj na?in on postao i me?unarodni platni sustav za poslovnu zajednicu.
Zbog ?ega je pojam me?unarodni od klju?ne važnosti?
Alternativne valute su u najve?em postotku lokalne valute ograni?ene na mala podru?ja, paralelno s tim, ideja o alternativnoj valuti izgleda divno dok se ne pokuša upotrijebiti izvan zajednice u kojoj je u opticaju.
Crom Alternativna Razmjena izme?u ostalog, predstavlja i konkretno rješenje u tom pogledu, omogu?uje stvaranje velikog broja malih zajednica ?ije poslovanje ne mora biti teritorijalno ograni?eno.
Kako se bude pove?avala važnost cijele mreže, tako ?e se i više cijeniti svaka pojedina?na razmjena unutar nje.
Zacrtani cilj ove organizacije kao mreže je pomo?i svim sudionicima u obavljanju razmjena, bez politi?ke obojanosti, te pružanjem pravih informacija omogu?iti razvijanje nove kolektivne svjesti bazirane na zdravom razumu, budu?nosti u kojoj je slobodno tržište ono koje odlu?uje o vrijednosti novih ideja.
Ako se nekom naprimjer ne svi?aju banke, a do sada je bio primoran koristiti se njihovim uslugama, od sada to više ne mora.
Naravno da trenutno postoje neke neugodnosti koje prate tu odluku, ali to ne zna?i da isto mora trajati dug vremenski period, sve ovisi o broju sudionika i koli?ini proizvoda i usluga na Crom Tržnici.
Nije uputno iz prvog pokušaja ponuditi na prodaju najnoviji model Mercedesa, ali bi za stvaranje tržišta što je osnovni uvjet opstanka ovog sustava, bilo dobro i preporu?ljivo da svaki sudionik ponudi za prvi put nešto minimalne vrijednosti, knjigu, DVD, romobil, 10 kila krumpira ili sli?no.
Ako razmjena nije obavljena na licu mjesta naprimjer pla?anjem mobilnim telefonom što tako?er spada me?u pružene mogu?nosti, u prvo vrijeme, isporuku ?e trebat pošti ili nekom drugom pla?ati u oficijalnim valutama, no i to ima svoj vijek trajanja ako se sustav razvije jer ?e zasigurno netko u tome prepoznati dobru poslovnu mogu?nost i ponuditi svoje usluge plative u cromima.
Ovo su ipak sitnice u odnosu na mogu?i dobitak cijele zajednice koja umjesto oficijalne valute koristi onu alternativnu, vratiti novac u svoju ku?u.
Moramo upoznati poduzetnike s ?injenicom o postojanju ovog sustava za gospodarski razvoj zajednica baziran na suradnji umjesto konkurenciji.
Kao ljudi dobre volje i dobrih namjera, izgradili smo ovu elektroni?ku platformu koja je u stanju pozitivno utjecati na ekonomski razvoj i trgovinu.
Sigurno, nemamo odgovore na sva pitanja, ali svaki sudionik može ponuditi svoj prijedlog ili kritiku.
Svaki nedostatak zajedno možemo ukloniti, svaku grešku ispraviti, svaki dobar prijedlog testirati.
Onako u prolazu možeš baciti pogled na
suradnju koju smo da sada ostvarili s glazbenicima.
Bitan dio cijelog projekta je da njegovi sudionici, povezani u zajednicu od ?ijeg progresa imaju korist, nisu samo neki pojedinci ili organizacije od tamo negdje Bogu iza nogu koji sponzoriraju doga?aje samo zbog vlastitog interesa, koristi i zarade. Oni imaju zajedni?ki cilj, a to je napredak zajednice. Razmisli o tome. Lokalna ekipa pojedinaca prona?e zaposlenje i dobiva pla?u u alternativnoj valuti koju onda troše najve?im dijelom u lokalnim poduze?ima i trgovinama koje su tako?er sudionici projekta. Tako više novca cirkulira unutar lokalnog gospodarstva. Ljudi ?e vidjeti da je posa?eno sjeme izraslo u stablo. Nakon što probaju okus slatkog vo?a,...
Koji su odgovori na bitna pitanja za budu?nost demokracije, kako revitalizirati i uzdržavati zajednicu, kako bogatstvo i imovinu raspodijeliti u ruke što ve?eg broja ljudi, kako radnim ljudima dati ve?u kontrolu nad svojim radnim mjestima i ekonomskim uvjetima?
Kad proizvo?a?i i potroša?i usklade me?usobne odnose s raspoloživim resursima u zajednici u kojoj su oni sami vlasnici institucije koja izdaje novac, i kad gradovi i mjesta po?nu pružati visoko-tehnološku infrastrukturu u skladu s prirodom i okolišem, onda po?injemo pri?ati o održivoj ekonomiji.
Kad svi shvate da su kroz zajednicu me?usobno povezani i da upravo od uspješne suradnje pojedinaca ovisi razvoj cijele zajednice, onda po?injemo pri?ati o razvijenoj kolektivnoj svijesti.
Ovakvim pristupom se poti?e sudjelovanje u projektu i vlasništvo nad bogatstvom u zajednicama decentralizira na demokratski na?in, ?itav sustav time poprima stabilnost. Uravnoteženost prije svega.
Rješenje u vidu izdavanja vlastitog novca kao sredstva za razmjenu je proces koji obe?ava revitalizaciju lokalnog gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti, kra?e radno vrijeme, ponovno pokretanje lokalnih obiteljskih farmi i male poljoprivrede, malih trgovina i male proizvodnje.
Stvarna snaga ovog projekta leži u tome da se od nas više ne zahtijeva da najprije i prije svega dobijemo politi?ko-bankarski novac-dug i time izgubimo kontrolu nad svakom idejom od samog po?etka.
Projekt Crom Alternativna Razmjena u stvari u neku ruku predstavlja i modernu verziju primitivne trampe kroz evoluirano sredstvo razmjene.
Zašto ?e broj sudionika u projektu rasti?
Iz jednostavnog razloga što je ljudima ovako nešto više nego potrebno.
Svugdje u svijetu postoji potreba za obavljanjem transakcija i svugdje u svijetu mnogo njih ostaje neobavljeno jer nedostaje transakcijskog alata, u prijevodu oficijalnog novca-duga.
Svugdje u svijetu osim sad sve ve?eg broja pojedinaca koji su shvatili da je suradnja bolje rješenje od konkurencije, postoji potreba za razmjenom roba i usluga koje nisu direktno povezane s natjecateljkim gospodarstvom, poput zdravstva, obrazovanja, znanja, znanstevnih projekata.
Alternativna valuta dozvoljava da takve transakcije budu obavljene bez potrebe za konvencionalnim, uvijek nedostaju?im alatatom.
Ovaj jednostavan inovativni alat na bazi demokracije ne ovisi o centraliziranim institucijama poput banaka, ljudi ?e ga koristiti baš zbog njegove jednostavnosti.
Nakon što ovakav nov?ani sustav postane zajedni?ka navika u našim svakodnevnim životima, vrlo vjerovatno ?emo na današnji konvencionalni novac gledati kao na uspomenu iz feudalnog doba. Ako su proizvodi i usluge naši, onda je logi?no i da novac koji ih predstavlja mora biti naš, na njega imamo apsolutno pravo, kao osnovno sredstvo za razmjenu novac nikako ne smije biti monopoliziran od strane bilo kakve institucije.
U izgradnji sistema Crom su demokracija i u?inkovitost bili na prvom mjestu, svi sudionici koriste ovu alternativnu valutu isklju?ivo na dobrovoljnoj bazi, i svi imaju jednak pristup njenom stjecanju. Nakon ispunjavanja ovih osnovnih zahtjeva, razli?iti karakteri, prohtjevi i razli?ite želje u potpunoj slobodi poslovanja odlu?uju o koli?ini bogatstva koja ih zadovoljava, dok je u isto vrijeme svima osiguran osnovni nivo života dostojnog ?ovjeka.
Ljepota nije u sli?nostima, ljepota je u razlikama.
Pred svakom zajednicom koje su u stvari i pravi proizvo?a?i bogatstva, pa na osnovu toga i izdaju novac, otvara se bezbroj mogu?nosti na koje mogu koristiti ovaj sustav.
Svijet ima mnogo potreba, svaka potreba predstavlja tržište i potencijalno vlastito rješenje, a sustav alternativne valute Crom u tom pogledu nije ništa drugo nego vlastiti alat svake zajednice.
Kao zajednica koja je prisvojila pravo na izdavanje novca, mi ne mijenjamo bankarski nego monetarni sustav, svaka je banka ovdje dobrodošla.
Pozivamo sve osobe dobrih namjera da se barem eksperimentalno uklju?e u ovaj projekt alternativne valute u vlasništvu cijele zajednice i sudjeluju u zajedni?kom stvaranju nove budu?nosti.
Nema boljeg trenutka za odluku od aktualne globalne financijske krize.
Pristup:
Udruga Crom Alternativna Razmjena 
